Što je superhana?
Riječ ‘superhrana’ je posvuda: u medijima, u prolazima trgovina, pa čak i u kozmetičkim proizvodima. Ali što je superhrana? A što ih čini tako super?
Čini se kao da svaki tjedan nova “superhrana” pronađe način da dođe na naslovnice. Jedan tjedan je kelj, drugi tjedan avokado.
Zbog toga se riječ “superhrana” pretvorila u popularnu riječ. Uz svu zbrku i dezinformacije, mnogi se ljudi pitaju: što je uopće superhrana?
Brza pretraga na Googleu za definicijom superhrane kaže da je to “hrana bogata hranjivim tvarima za koju se smatra da je posebno korisna za zdravlje i dobrobit”.
OK super, *ali što to zapravo znači?*
Pojednostavljeno rečeno, superhrana je vrlo nutritivna. Superhrana je izuzetno bogata mikronutrijentima poput vitamina, minerala, kao i antioksidansa, enzima i zdravstvenih masti. Svi ovi hranjivi sastojci neophodni su vašem tijelu kako biste mogli napredovati.
Ili drugačije rečeno: superhrana su superheroji biljnog svijeta. Ali umjesto borbe protiv kriminala, superhrana daje energiju vašem tijelu kako bi se moglo boriti protiv kroničnih bolesti i drugih nedostataka hranjivih tvari.
Većina superhrane nalazi se u prirodi i raste iz tla: voće, povrće, sjemenke, trave, alge (ili alge) i lišće.
9 najboljih superhrana
Iako je istina da niti jedna hrana nije medicinski lijek za sve, brojne znanstvene studije su pokazale da određene namirnice pružaju veće zdravstvene prednosti od drugih. Ovdje su neke od namirnica koje su si zaslužile naziv “superhrana” – i znanost koja to podupire.
Açaí
Açaí bobice potječe iz Srednje i Južne Amerike, posebice Brazila gdje rastu u dijelovima amazonske prašume. Poznata i kao brazilska bobica ljepote, njihov visoki sadržaj antioksidansa (više od borovnica ili brusnica) može pomoći u sprječavanju znakova protiv starenja i održavati vašu kožu mladolikom i zdravom.
Banana
Banane su jedno od najpopularnijih voća na svijetu, što ih čini lakom i dostupnom superhranom koju možete dodati svojoj prehrani. Većina ljudi zna da su banane izvrstan izvor kalija, koji je koristan za zdravlje srca. Sadržaj vlakana u banani također pomaže u probavi i sprječava porast razine šećera u krvi.
Borovnice
Borovnice su dokaz da superhrana dolazi u malim pakiranjima. Ove malene, ali moćne bobice prepune su hranjivih tvari za borbu protiv bolesti poput antioksidansa i fitokemikalija, kao i visoke razine vitamina K, C i E.
Chia sjemenke
Chia sjemenke datiraju još iz 3500. godine prije Krista i bile su važne u prehrani Asteka. Na Maya jeziku, “chia” znači snaga, što ima smisla s obzirom na to da su chia sjemenke izvrstan izvor proteina. Također su bogate omega-3 masnim kiselinama, vlaknima i antioksidansima.
Klorela
Klorela je moćna mikro-alga koja sadrži više klorofila od bilo koje druge biljke. Zbog toga se pokazalo da klorela štiti tijelo od zračenja. Istraživanja također pokazuju da klorela detoksificira teške metale iz tijela i sprječava njihovu apsorpciju.
Guarana
Bobice guarane porijeklom su iz Brazila i stoljećima su ih koristila amazonska plemena zbog svojih terapeutskih svojstava. Zbog svog prirodnog sadržaja kofeina – 4 do 6 puta više od zrna kave – pokazalo se da guarana smanjuje umor i poboljšava fokus.
Lucuma
Lucuma se konzumira u Južnoj Americi od 200. godine naše ere i poznata je kao “zlato Inka”. Voće slatkog okusa bogato je polifenolima i karotenoidima, koji mogu zaštititi od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti i dijabetesa. Lucuma također sadrži vlakna, kalcij, željezo i vitamin C.
Maca
Također poznat kao peruanski ginseng, korijen make sličan je povrću križarica poput brokule i cvjetače. Nekoliko studija pokazalo je da je maca prirodni pojačivač raspoloženja smanjujući simptome depresije i anksioznosti. Ostale zanimljive prednosti uključuju povećanje libida (i kod muškaraca i kod žena) i povećanje plodnosti kod muškaraca.
Spirulina
Spirulina je plavo-zelena alga i jedna od dostupnih namirnica s najbogatijim hranjivim tvarima. Asteci, koji su spirulinu nazivali “Tecuitlatl”, konzumirali su je za energiju i snagu, što ima smisla s obzirom na to da je potpuni izvor proteina. Postoji i više od 70 recenziranih članaka koji pokazuju djelovanje spiruline protiv raka.
Zašto je superhrana važna
Istina je da 80% stanovništva ne jede dovoljno voća i povrća. Zapravo, nedovoljno jedenje voća je rizik broj 1 u prehrani i uzrok je 4,9 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta.
Pa zašto ne uzeti dodatnu bananu ili jesti salatu salatu jednom ili dvaput tjedno? To će riješiti problem, zar ne?
Mislim da se svi možemo složiti da bi svima bilo dobro da jedu više voća i povrća.
Ali evo nečega što možda ne znate: konvencionalno uzgojeni proizvodi nisu nutritivni kao što su bili. Evo zašto:
1. Dugi lanci opskrbe
Znate li odakle dolazi vaša hrana i što je potrebno da dođe do vas? Prema Harvard Medical School Center for Health and the Global Environment, hrana koja se prenosi na velike udaljenosti vjerojatno neće biti tako hranjiva. To je zato što se hrana obično bere rano (npr. banane se beru dok su još zelene) i dozrijevaju u skladištu uz pomoć kemijskih plinova, kao što je plin etilen. Hrana će također nastaviti sazrijevati tijekom transporta.
2. Monokulture
Monokultura je kultura koja iz godine u godinu raste na istom mjestu. Kao rezultat toga, iscrpljuje tlo svojim hranjivim tvarima. Monousjevi također zahtijevaju veće količine sintetskih herbicida (kao što je glifosat, koji je poznati kancerogen) i pesticida. Štetni ostaci ne samo da ostaju na usjevima, već se također ispiraju u tlo i zagađuju zalihe podzemnih voda.
3. Osiromašenje tla
Brojne studije objavljene u znanstvenim časopisima pokazuju da iscrpljivanje tla utječe na gustoću hranjivih tvari voća i povrća. Jedna studija, objavljena u časopisu “American College of Nutrition”, proučavao je podatke o nutricionizmu američkog Ministarstva poljoprivrede iz 1950. i 1999. Istraživači su pronašli 43 različita povrća i voća, otkrivši “pouzdano smanjenje” količine proteina, kalcija, fosfora, željeza, riboflavina ( vitamin B2) i vitamin C u posljednjih pola stoljeća.
Vodeći istraživač, Donald Davis, rekao je: “Napori za uzgojem novih sorti usjeva koji pružaju veći prinos, otpornost na štetočine i prilagodljivost klimi omogućili su usjevima da rastu veći i brži, ali njihova sposobnost proizvodnje ili unosa hranjivih tvari nije išla ukorak s njihovim brzim rastom.”
Kada jedete superhranu, dobivate više zahvaljujući njihovom ‘super’ nutritivnom profilu.
Štoviše, superhrana koja je organski uzgojena uzgaja se bez štetnih kemikalija. Oni također doprinose zdravijem tlu bogatom hranjivim tvarima, suzbijaju eroziju tla i podržavaju očuvanje vode između ostalog.
Dodatak protiv superhrane: koji je bolji?
Zašto biste jeli superhranu kada možete popiti tabletu ili multivitamin?
Više od polovice stanovništva uzima sintetičke dodatke kao što su multivitamini, koji su umjetno napravljeni i sadrže izolirane hranjive tvari. Istraživanja pokazuju da je nejasno koliko se sintetski hranjivi sastojci apsorbiraju u tijelu, ako uopće.
Zaključak:
kada jedete pravu hranu koja raste u prirodi, ne konzumirate izolirane hranjive tvari. Umjesto toga, jedete razne mikronutrijente koje vaše tijelo može iskoristiti. Također je dugoročno bolje za vaše zdravlje i dobrobit.
*(Napomena: određene skupine mogu zahtijevati određene dodatke za svoje zdravlje. Posavjetujte se sa svojim liječnikom prije nego počnete uzimati vitamine ili suplemente.)*
Kako dodati superhranu u svoju prehranu
Superhrana je brz i jednostavan način da nahranite svoje tijelo prirodnim vitaminima i mineralima, no ulazak u svijet superhrane može biti zastrašujući i često se susreće sa skepticizmom.
Kao što možete vidjeti iz gornjeg popisa, superhranu poput banana i borovnica možete pronaći u bilo kojoj trgovini.
Ali još lakši način konzumiranja superhrane je u obliku praha.
Prahove superhrane možete dodati u smoothije, zobene pahuljice, vodu, jogurte, preljeve — mogućnosti su beskrajne!